nov
29
2013

Pretpostavke kvalitetnog predavanja

Današnje vrijeme ima obilježje naglog i ubrzanog razvoja tehnologije i turbulentnih društvenih procesa s kojim nastaje veliki broj novih informacija. Obzirom na to, predavač je dužan da se kontinuirano obrazuje i permanentno usavršava u području kojim se bavi. Pojam predavač označava sve osobe koje govore o nekoj temi odgovarajućoj grupi ljudi (profesori, biznismeni, učitelji i sl.). Predavanje je zaokružena cjelina materijala koja se izlaže vezano za jednu ili više tema te je odabran jedan pojam (ili više njih) kako bi se generalizovali didaktički principi. Postoji veliki broj elemenata koji se odnose na pretpostavke kvalitetnog predavanja, ali navodimo samo najvažnije: tehnički dio predavanja, oblikovanje predavanja i metode poučavanja, nastup predavača i retorička komponenta.

1.  TEHNIČKI DIO

Predavač u svom prostoru za rad mora imati sva tehnička sredstva i nastavna pomagala pri ruci.

Oprema učionice se sastoji od table, televizora, pokretne stolice predavača, nastavničkog stola, trapeznog stola, opreme za praktikum, pomoćnog stola, stola za smještanje audio – vizuelne opreme. Nastavnički sto sastoji se od tri elementa: radnog stola, dijela za projektor i ormarića za audio – vizuelne tehničke uređaje. Važno je napomenuti kako radni sto predavača mora biti pregledan jer nepreglednost smještenog materijala zahtjeva stalno traženje predavača po stolu, čime se kod onih koji slušaju stiče dojam o nepripremljenosti predavača. Kada govorimo o osvjetljenju, cijela prostorija ne smije biti direktno već indirektno osvjetljena kako bi se izbjeglo odbijanje svjetlosti.

Raspored stolova za učesnike mora biti takav da predavač može slobodno pristupiti do svakog od njih. Zbog toga je u savremenim učionicama raspored stolova za učesnike u obliku slova C. Broj učesnika zavisi od gradiva koje se predaje. Uobičajena praksa je da je za seminarski tip predavanja s praktičnom obukom maksimalan broj učesnika 25, a da za neke zahtjevnije tipove seminara taj broj ne prelazi 10. Za održavanje predavanja simpozijskog karaktera može biti i veći broj učesnika. Za onog predavača koji duže govori potrebno je imati stolicu za sjedenje.

Govoreći o sredstvima za pisanje, danas se umjesto krede i table sve češće upotrebljavaju panel markeri i metalne ploče. Koristiti štap prilikom pokazivanja gradiva na tabli, grafoskopu ili projektoru nikako nije preporučljivo. Neki predavači za ovu namjenu koriste laser svjetlo koje može biti od koristi.  Ranije je bila jako popularno korištenje TV – a prilikom predavanja. Danas se video zapisi prikazuju putem multimedijalnog projektora direktno sa računara (internet, CD, USB, eksterni hard disk, SD kartica). Nije dobro pretvarati predavanja u televizijsku predstavu.

2. OBLIKOVANJE PREDAVANJA I METODE POUČAVANJA

U svakom predavanju postoji direktno poučavanje predavača i samostalan rad učesnika. U literaturi postoji direktno poučavanje frontalnim oblikom rada, grupni oblik rada, rad u parovima (partnerski oblik rada) i individualni oblik rada.

–          Direktno poučavanje frontalnim oblikom rada je oblik istovremenog zajedničkog poučavanja svih učesnika. Takav rad je najekonomičniji. Predavač istovremeno komunicira sa svim slušaocima i razvija se kolektivna radna disciplina. Takvo se predavanje ne može individualizovati i isključena je neposredna saradnja sa svakim pojedinim učesnikom što predstavlja osnovni nedostatak ovog oblika poučavanja.

–          Karakteristike rada u grupi su međusobna saradnja učesnika i kolektivni rad. Nedostatak je taj što učesnici mogu često i „odlutati“ jer im nedostaje direktno vođenje predavača.

–          Rad u parovima ili partnerski oblik rada. Partnerski oblik rada je prvi korak (stepen) rada u malim grupama i u drugim socijalnim jedinicama u kojima se odvija proces učenja. Učesnici mogu razvijati odgovornost za svoj uspjeh i postignuće, ali i postignuće drugog učesnika. Najčešći nedostaci su: ograničena saradnja na samo dva učenika, moguća pojava suparništva i izbijanje sukoba, te otežano praćenje rada svih parova od strane predavača.

–          Individualni oblik rada predstavlja samostalni, pojedinačni rad učesnika bez razmjene međusobnih informacija u kojem učesnik samostalno obavlja određeni zadatak. Prednost individualnog rada je u tome što se do svakog rješenja dolazi samostalno pa je veća količina usvojenog planiranog sadržaja.

 

Govoreći o oblikovanju predavanja, ako se želi da ono bude kvalitetno treba ga vrlo studiozno pripremiti. Pretpostavka je da predavač veoma dobro poznaje gradivo koje predaje. Osnovni elementi oblikovanja kvalitetnog predavanja su:

–          Preporučeno je predavanje početi sa ciljevima koji moraju biti jasni, realni i precizni;

–          Nije dobro imati previše digresija (dopuštena odstupanja su 15-20%);

–          Gradivo koje se predaje mora se podijeliti u zaokružene nastavne cjeline;

–          Teorijske informacije; predavač treba da pripremi dovoljnu količinu informacija za predavanje (strogo voditi računa o tome da učesnici ne bi bili prezasićeni količinom informacija, odnosno da ne bi bili uskraćeni za neku informaciju).

–          Praktično ostvarenje teme; Važno je motivisati učesnike da sami dođu do saznanja.

–          Zadaci; Šta hoćemo da postignemo ovim predavanjem?

–          Praktični rad; Važno je znati da svako predavanje treba biti u što većoj mjeri usmjereno na  praktičnu primjenu informacija u svakodnevnoj praksi, a što je vezano za temu.

–          Diskusija i/ili pitanja; Neizbježan segment predavanja u kojem učesnici postavljaju pitanja ili diskutuju o temi. Iskusan predavač svojim vođenjem usmjerava diskusiju ka konstruktivnim zaključcima.

–          Evaluacija predavanja; Ovaj element nije neophodan, ali je važan zbog eventualnih prednosti i nedostataka predavača.

–          Poželjno je na kraju predavanja podijeliti pisane materijale.

 

 

3.  NASTUP PREDAVAČA I RETORIČKA KOMPONENTA

U teoriji postoji pet faza priprema govora: prikupljanje, raspoređivanje, sastavljanje, učenje govora, izvedba govora. Vježbanje sastavljanja govora po ovim smjernicama u velikoj mjeri može olakšati razumjevanju podrobnijih retoričkih figura u pripremi kvalitetnog predavanja.

Prvih 15 minuta presudno je u nastupu predavača jer se unutar tog vremena uspostavlja kontakt sa slušaocima.

Govoreći o izgledu predavača, postoje različita mišljenja o tome. Neki smatraju kako se predavač izgledom treba približiti slušaocima. Drugi misle da bi predavač svojim izgledom trebao odavati autoritet i distancu. Izgled predavača mora biti pristojan kako ne bi izazivao podsmjehe. U Europi je uobičajeno da predavač svaki dan mijenja odjeću kako bi bio što zanimljiviji.

Predavač bi u toku predavanja trebao da stoji. Visina glasa predavača bi trebala da bude umjerena (ni previše visoka ni previše niska), osim u dijelovima koje je potrebno naglasiti kada glas treba da bude viši.

 

O Autor: Emir Sinan je rođen 16.02.1982. godine u Gornjem Vakufu. Osnovnu i srednju školu (Gimnaziju) završio u Gornjem Vakufu – Uskoplju, a Nastavnički fakultet na Univerzitetu “Džemal Bijedić“ u Mostaru 30.09.2005. godine. Tema diplomskog rada kod mentora prof.dr. Milenka Kundačine glasila je “Izrada i baždarenje testa znanja iz predmeta fizika u osmom razredu osnovne škole”... više u biografiji !

Komentar

Kalendar

Juli 2017
P U S Č P S N
« nov    
 12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31  

Arhiva

Lista linkova


blog counter